Djeca i ekrani: Kada reći dosta?
Danas je gotovo nemoguće zamisliti djetinjstvo bez ekrana. Od najranije dobi, djeca se susreću s pametnim telefonima, tabletima i televizorima koji su postali sastavni dio njihove svakodnevice.
Njihov interes za ekranima je, usudili bismo se reći, prirodan jer gotovo nema odrasle osobe danas koju ćete vidjeti da duže od 15 minuta nije uzela mobitel u ruke. Naravno, djecu sve te boje, zvukovi i animacije privlače još dok su u pelenama.
Iako tehnologija donosi mnoge prednosti, osobito u edukativne svrhe, važno je pronaći ravnotežu između vremena provedenog pred ekranom i drugih aktivnosti koje potiču djetetov zdrav razvoj. U ovom članku, zaronit ćemo dublje u ovu temu i podijeliti neke zlata vrijedne savjete kao pomoć svim zabrinutim roditeljima.
Iako tehnologija donosi mnoge prednosti, osobito u edukativne svrhe, važno je pronaći ravnotežu između vremena provedenog pred ekranom i drugih aktivnosti koje potiču djetetov zdrav razvoj. U ovom članku, zaronit ćemo dublje u ovu temu i podijeliti neke zlata vrijedne savjete kao pomoć svim zabrinutim roditeljima.
Što je to “screen time”?
Vrijeme provedeno pred ekranom poznatije kao “screen time” odnosi se na vrijeme koje djeca provode koristeći različite uređaje poput televizora, tableta, računala i mobitela. 📱
Trenutne statistike pokazuju da djeca u prosjeku provode značajan dio svog dana ispred ekrana.
Oko 98% mladih u Hrvatskoj koristi internet i provodi prosječno četiri sata dnevno na mreži. 30 % djece i adolescenata u dobi od 9 do 17 godina komunicira s nepoznatim osobama, dok 10 % prihvaća sve zahtjeve za prijateljstvo. Također, gotovo 70 % je primilo neprimjerene poruke, a veliki postotak, 96 %, suočava se s govorom mržnje na internetu.
Iako vrijeme pred ekranom uglavnom odmah povezujemo s negativnim stranama, postoje i pozitivni aspekti. Na primjer, edukativne aplikacije mogu potaknuti učenje i razvoj vještina, a tehnologija omogućuje djeci da ostanu povezani s prijateljima i obitelji, posebice onima na drugom kraju svijeta.
Negativne strane ekranizacije
Ipak, uz sve dobro, previše ekrana nosi sa sobom velike probleme. Recimo, jeste li čuli za…
Problem zvan “iPad kid”
Termin “iPad dijete” odnosi se na djecu Generacije Alpha — onih rođenih nakon 2010. godine — koja su često stalno prikovana za svoje tablete. Ova djeca često traže stalnu tehnološku stimulaciju i mogu postati frustrirana ili uzrujana kada im se uređaji oduzmu.
A ovo su negative strane pretjerane ekranizacije:
- Fizičko zdravlje: Dugotrajno sjedenje pred ekranom može uzrokovati probleme poput bolova u leđima, vratima, rukama, prekomjerne težine, naprezanja očiju i oštećenja vida.
- Mentalno i emocionalno zdravlje: Prekomjerno vrijeme provedeno pred ekranom često je povezano s problemima sa spavanjem i povećanom anksioznošću. Ekspozicija plavom svjetlu iz ekrana može poremetiti san, dok stalna izloženost stresnim informacijama ili društvenim medijima može povećati osjećaj tjeskobe i bijesa.
Zdravstvena slika školske djece i mladih pokazala je da više od 49 tisuća djevojčica i dječaka u Hrvatskoj ima neki mentalni poremećaj kao i da je veća učestalost kod dječaka nego djevojčica.
Zbog sve veće uporabe mobitela, ne samo kod djece već i kod roditelja, nužno je jačati svijest o tome koliko je važno da se mobiteli ne koriste u kućnoj i obiteljskoj atmosferi, a ponajmanje u školi.
– kaže ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije Željka Karin.
Zbog sve veće uporabe mobitela, ne samo kod djece već i kod roditelja, nužno je jačati svijest o tome koliko je važno da se mobiteli ne koriste u kućnoj i obiteljskoj atmosferi, a ponajmanje u školi.
– kaže ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije Željka Karin.
- Problem s govorom: Ekranski sadržaji, posebno oni koji nisu interaktivni, često ne pružaju dovoljno verbalne stimulacije. Djeca ne dobiju priliku za aktivno sudjelovanje u razgovoru, postavljanje pitanja ili izražavanje svojih misli, što može usporiti njihov jezični razvoj.
- Socijalni utjecaji: Djeca i tinejdžeri koji previše vremena provode online često imaju manje prilike za osobnu interakciju. Ovo može smanjiti kvalitetu njihovih stvarnih odnosa i povećati rizik od online nasilja i maltretiranja. Online okruženje može također stvoriti distancu od stvarnog svijeta i utjecati na razvoj socijalnih vještina.
Prema logopedici Lani Šramek Barišić, simptomi ovisnosti o ekranima mogu uključivati:
- Česte promjene raspoloženja i emocionalnu labilnost.
- Jezično-govorne teškoće i siromašniji rječnik.
- Nekontrolirani bijes i slabu samokontrolu emocija.
- Intenzivnu potrebu za vremenom ispred ekrana i razdražljivost kada se mora prestati.
- Smanjenje interesa za druge aktivnosti i zanemarivanje osobne higijene.
- Povećanje tolerancije na vrijeme provedeno uz ekrane i pad školskog uspjeha.
Kako kontrolirati vrijeme provedeno pred ekranom?
Da se razumijemo, tehnologija nije zlo. Ona može značajno poboljšati kvalitetu života djece i pomoći im u učenju novih vještina. Korištena na pravilan način, ona može biti vrijedan alat za obrazovanje, kreativno izražavanje i povezivanje s drugima. Ključ leži u umjerenosti i balansu, kako bi se maksimizirale koristi dok se minimiziraju potencijalne negativne posljedice.
A evo kako to možete učiniti:
- Postavite granice. Razvijte dnevnu rutinu koja uravnotežuje vrijeme provedeno pred ekranom s drugim važnim aktivnostima, poput učenja, igre i obiteljskih obveza. Ovo pomaže djeci da razviju zdrave navike i usmjere svoje interese i na druge stvari.
- Pronađite zabavne alternative. Uključite aktivnosti koje su zabavne i angažirajuće, poput igre na otvorenom, izrade rukotvorina, čitanja ili obiteljskih aktivnosti. Ove aktivnosti pomažu djeci da ostanu aktivna i povezana s obitelji što je iznimno bitno.
- Budite primjer. Roditelji trebaju modelirati dobre navike korištenja ekrana. Ne uzimajte mobitel u ruke non-stop dok istovremeno postavljate pravila za djecu. Neka vaše ponašanje i roditeljski stil bude za primjer. Isključite sve ekrane za vrijeme obiteljskih obroka i izlazaka kako biste potaknuli kvalitetnu komunikaciju i povezanost.
- Izbjegavajte korištenje ekrana u svrhu umirivanja. Nemojte koristiti ekrane kako biste smirili dijete ili zaustavili tantrume. Da, nekad se čini lakše ići linijom manjeg otpora, no dugoročno radite sebi i djetetu problem. Kroz pozitivno discipliniranje, naučite dijete kako da razije emocionalne vještine i samoregulaciju. Zagrlite dijete, stavite ga u krilo, porazgovarajte.
Razgovarali smo s mamom Anitom koja je s nama odlučila podijeliti svoje iskustvo za ovaj članak.
A ovo je njezina priča:
Kad smo dobili drugu bebu, suočili smo se s izazovima organizacije vremena i brige za oboje djece. Da bismo lakše upravljali svakodnevnim obavezama, počeli smo Luki često davati tablet kao način da ga zabavimo i smanjimo stres. Na početku se činilo kao privremeno rješenje, ali smo ubrzo primijetili da je tablet postao dominantan dio njegovog života.
Luka je postao vrlo razdražljiv kad smo pokušali ograničiti njegovo vrijeme pred ekranom. Njegov bijes i frustracija kod prekidanja igre uzrokovali su napetosti u obitelji, a njegovo zanimanje za druge aktivnosti i interakciju s vršnjacima značajno je opalo. Također smo primijetili da je Luka počeo imati poteškoće s koncentracijom u školi.
Shvatili smo da smo pogriješili što smo previše oslonili na tablet kao rješenje za našu situaciju. Počeli smo postavljati jasna pravila o vremenu provedenom na tabletu, ograničivši ga na jedan sat dnevno, i zabranili korištenje tijekom obroka i obaveza. Da je bilo lako – nije. Bilo je jako teško. Puno suza, pa čak i vrištanja s njegove strane. Ta je tranzicija trajala oko 10 dana. Luka je postepeno počeo prihvaćati nova pravila i ponovno se zainteresirao za razne aktivnosti, čak nas i tražio da ga upišemo na košarku. 🙂
Jeste li znali?
Proizvođači Nokie lansirali su Barbie "brick" telefon kako bi pomogli djeci u digitalnom detoksu. Ovaj novi preklopni telefon nudi samo pozive i SMS poruke bez pristupa internetu, pružajući djeci pauzu od pametnih telefona i društvenih mreža.
Savjeti za mudru primjernu tehnologije
Možemo li mudro uključiti tehnologiju u život djece? Naravno! A evo i kako:
📚 Koristite aplikacije i platforme edukativnog karaktera
Kombinirajte obrazovne aplikacije s interaktivnim i zabavnim sadržajem kako biste održali dječju angažiranost i potaknuli njihovu ljubav prema učenju. Evo nekoliko prijedloga prema dobi:
Za predškolsku djecu:
- Pisalica: Hrvatska aplikacija za učenje pisanja i čitanja.
- Endless Alphabet: Uči djecu nove riječi kroz zabavne animacije.
- Monkey Preschool Lunchbox: Pomaže u učenju brojeva, slova i oblika kroz igre.
Za osnovnoškolsku djecu:
- Jezična gradilica: Hrvatska aplikacija za vježbanje jezičnih vještina.
- Prodigy Math: Zanimljiva aplikacija za učenje matematike kroz igre.
- Khan Academy Kids: Obuhvaća razne predmete i razvija osnovne obrazovne vještine.
Za tinejdžere:
🕵️ Pratite aktivnosti djece na mreži
Redovito provjeravajte koje stranice i aplikacije vaša djeca koriste. Uključite se u njihove digitalne aktivnosti i pružite im smjernice za sigurnu i odgovornu upotrebu tehnologije.
Alati poput Family Link mogu vam pomoći u praćenju i upravljanju vremenom provedenim pred ekranom, omogućujući vam da postavite granice i pratite što vaše dijete radi online. Možete i potpuno blokirati pojedine aplikacije ili postaviti dnevni limit na njihovo korištenje.
🫂 Podučite dijete internet bontonu
Razgovarajte s djecom o važnosti privatnosti i sigurnosti na internetu. Objasnite im kako se ponašati odgovorno prema drugima i kako se nositi s cyberbullyingom.
Striktno naglasite i koji su tipovi sadržaja prihvatljivi, a koji nipošto ne. Isto tako, i vi kao roditelj pripazite sa sharentingom, odnosno sadržajem kojeg dijelite, a na njemu su vaša djeca jer to isto može utjecati na njih te potencijalno prouzrokovati ruganje od strane prijatelja.
Učite ih kako koristiti tehnologiju na način koji je siguran i pristojan, pomažući im da razviju zdrave digitalne navike.
I ono najvažnije – potičite ih da uvijek razgovaraju s vama ako se suoče s problemima ili neugodnostima na internetu.
Vrijeme provedeno pred ekranom prema dobi
Prema smjernicama Američke akademije za pedijatriju, prilagodba vremena provedenog pred ekranom važna je za zdrav razvoj djece.
Evo preporuka za različite dobne skupine:
- Djeca mlađa od 2 godine: Ograničite vrijeme provedeno pred ekranom isključivo na video pozive, poput onih s obitelji. U ovoj dobi, ekran bi trebao služiti isključivo za održavanje kontakta s bliskim osobama, a ne za zabavu ili edukaciju.
- Djeca od 2 do 5 godina: Ograničite vrijeme provedeno pred ekranom na najviše jedan sat dnevno, a do tri sata tijekom vikenda. Odaberite interaktivne, nenasilne i obrazovne sadržaje te gledajte zajedno s djetetom. Samostalno korištenje ekrana u ovoj dobi nije preporučljivo.
- Djeca od 6 do 8 godina: Pratite vrijeme provedeno pred ekranom kako biste osigurali da ne ometa san ili fizičku aktivnost. Preporučuje se maksimalno dva sata dnevno. Fokusirajte se na kvalitetu sadržaja i njegovu ulogu u svakodnevnom životu djeteta.
- Djeca od 9 godina i starija: U ovoj dobi, bitno je razumjeti što djeca gledaju i što uče iz toga. Ne postoje stroga vremenska ograničenja; stručne organizacije sugeriraju personalizirani pristup umjesto pravila, iako bi idealno vrijeme provedeno pred ekranom trebalo biti ograničeno na najviše dva sata u jednom kontinuiranom periodu.
Sve je u balansu
Tehnologija je neizbježan dio naše svakodnevice i potpuno izoliranje djece od nje nije realno niti preporučljivo.
Ako ih previše ograničimo, mogli bismo ih dovesti u situaciju gdje će se osjećati izolirano od vršnjaka i biti nespretni u korištenju alata i platformi koje su važne za socijalnu interakciju i obrazovanje.
Umjesto potpune zabrane, važno je pronaći ravnotežu između korištenja tehnologije i drugih aktivnosti, potičući djecu da razviju zdrave digitalne navike i socijalne vještine. Na taj način, tehnologija može postati korisna stvar koji doprinosi njihovom razvoju, a ne prepreka u njihovom odrastanju.
