Znakovi da će dijete progovoriti: Vodič kroz razvoj govora
Razvoj govora kod djece jedna je od onih stvari koje svakog roditelja u nekom trenutku života zabrine. Kada će moje dijete početi pričati? Je li sve u redu ako se još ne izražava kao druga djeca njegove dobi? Najprije morate znati da svako dijete ima svoj tempo, ali ipak postoje neki znakovi i faze koje nam mogu pomoći razumjeti postoje li problemi.
U ovom vodiču ćemo proći kroz tipične faze razvoja govora – od prvih gugutanja koji su ustvari znakovi da će dijete progovoriti do prvih rečenica – i podijeliti praktične savjete stručnjaka za poticanje jezika kroz igru i svakodnevne aktivnosti.
Razumijevanje razvoja govora kod djece
Razvoj jezičnih vještina kod djece odvija se u fazama koje uključuju postupno usvajanje i izražavanje jezika. Od rođenja, djeca prvo počinju prepoznavati zvukove i intonacije u glasovima oko sebe, a zatim, kroz igru i interakciju, polako razvijaju vlastiti način komunikacije.
Razlika između ekspresivnog i receptivnog jezika
- Receptivni jezik (razumijevanje): Ovo je djetetova sposobnost da razumije što drugi govore, što se razvija prije nego što dijete nauči izražavati vlastite misli riječima. Na primjer, dijete može pokazati razumijevanje jednostavnih uputa poput “daj mi loptu” ili prepoznati vlastito ime, iako još ne govori.
- Ekspresivni jezik (govor): Ovo se odnosi na djetetovu sposobnost da koristi riječi kako bi izrazilo vlastite misli, želje i potrebe. Razvoj ekspresivnog jezika dolazi postupno, počevši od prvih riječi, pa sve do složenijih rečenica i izraza.
Dok receptivni jezik često dolazi prirodno kroz svakodnevnu komunikaciju, ekspresivni jezik zahtijeva više vremena i poticanja, primjerice kroz pričanje i igru koja uključuje riječi.
Tipične govorne prekretnice
0-6 mjeseci
- Gugutanje i brbljanje: U ovoj fazi bebe počinju ispuštati zvukove poput samoglasnika, a kasnije i složenije brbljanje, npr. “ba-ba” ili “da-da.”
- Interakcija s roditeljima: Iako male, bebe već od trećeg mjesec pokazuju interakciju s roditeljima – ponavljaju zvukove i smiju se. Bitno je da roditelj “razgovara” s bebom te kroz tu interakciju pokaže kako izgleda “razgovor.”
6-12 mjeseci
- Imitacija zvukova: U ovoj dobi djeca vole oponašati zvukove iz okoline – lajanje psa, zvuk automobila – te ponavljati jednostavne riječi koje čuju od odraslih.
- Prve riječi: Između 10. i 12. mjeseca, djeca obično izgovaraju prve riječi poput “mama” ili “tata.” Iako možda ne govore savršeno, djeca počinju povezivati riječi s osobama ili stvarima.
12-24 mjeseca
- “Eksplozija” vokabulara: Oko 18. mjeseca dolazi do naglog povećanja broja riječi koje dijete zna. Većina djece ima oko 10-20 riječi, kao što su “lopta,” “mlijeko” ili “boca.”
- Dvije riječi zajedno: Počinju koristiti jednostavne fraze, primjerice “još soka” ili “hoću tutu.”
Ponekad problem može biti muskulaturne prirode (konkretno u licu) zbog čega djetetu bude teško izgovoriti pojedine riječi ili govoriti uopće. Evo na što obratiti pažnju:
Emilija Ujević Tomšić
Mag. logoped
Obrati pozornost na usne, obraze, jezik, zube i čeljust svog djeteta. Obrati pozornost na to kako tvoje dijete puše, kako "šalje" poljubac, kako pije na slamku, može li polizati ostatak sladoleda oko usana, zašto preferira mekaniju hranu, kako žvače, je li vrijeme s dudom varalicom u usnoj šupljini ipak prešlo sve granice? Obrati pozornost. Zapiši.
2-3 godine
- Proširivanje vokabulara: Sada djeca imaju vokabular od oko 200 do čak 1000 riječi. Počinju koristiti nove riječi koje su naučili svakodnevno, često u različitim kontekstima.
- Formiranje rečenica: Sposobni su sastavljati kraće rečenice poput “Mama, hoću se igrati” i postavljati pitanja, npr. “Gdje je tata?”.
Zanimljivost
Logopedi često navode da dijete do 15. mjeseca treba izgovarati 10 riječi, do 18. mjeseca 50 riječi i do 24. mjeseca 200-300 riječi. Nasuprot tome, AAP, CDC i Mayo Clinic savjetuju da dijete do 18. mjeseca mora izgovarati 10 riječi ili 50 riječi do 24. mjeseca.
Ova razlika se javlja jer logopedi koriste prosječne vrijednosti, dok zdravstvene organizacije ističu razvojne prekretnice koje većina djece postiže.
Ova razlika se javlja jer logopedi koriste prosječne vrijednosti, dok zdravstvene organizacije ističu razvojne prekretnice koje većina djece postiže.
3-4 godine
- Složenije rečenice: Djeca počinju pričati duže rečenice, kao i kratke priče, npr. “Danas sam bio u parku i igrao se s loptom.”
- Jasnije izgovaranje: Izgovor postaje bolji pa su njihovi razgovori razumljiviji i ljudima izvan obitelji. U ovoj fazi djeca često koriste prošlost i sadašnjost pravilno te bolje strukturiraju rečenice.
Faktori koji utječu na razvoj govora
🧬 Genetika: Djeca koja u obitelji imaju članove s kašnjenjem u govoru ili jeziku imaju veću sklonost sličnim izazovima. Nasljedne osobine mogu utjecati na brzinu razvoja govora, pa neka djeca mogu sporije proći kroz govorne prekretnice unatoč svakodnevnim poticajima.
👨👩👧 Okolina: Izloženost jeziku kroz svakodnevne razgovore, zajedničko čitanje i gledanje edukativnih sadržaja ima ogroman utjecaj. Djeca koja su odgajana uz podržavajuće roditelje i obitelj koji redovito komuniciraju s njima brže povezuju riječi i kontekst.
Emilija Ujević Tomšić
Mag. logoped
Autića, karti i slikovnica nikada dosta. Imenovanje, opisivanje, povezivanje. Da, da, povezuju se jednostavne riječi u složene rečenice jednakom brzinom kojom se roditelj povezuje sa svojim djetetom, stvarajući tako najčvršću bazu dječjeg razvoja.
🌐 Kulturalni čimbenici: Različite kulture imaju različite norme i očekivanja kada je riječ o govoru i jeziku. U nekim kulturama (npr. kolektivističke kulture u koje spadaju istočnoazijske zemlje), komunikacija nije toliko usmjerena na 1:1 komunikaciju s djetetom, već dijete usvaja govor slušajući druge oko sebe. Vrlo često se ova razlika vidi i u usporedbi modernog i tradicionalnog roditeljstva.
Jeste li znali?
Kod djece koja odrastaju u dvojezičnom okruženju može doći do specifičnih izazova. Primjerice, dijete kojem roditelji govore dva jezika može imati blago kašnjenje u izgovaranju složenijih riječi jer se mozak prilagođava dvama jezičnim sustavima. Ipak, prednosti bilingvalnosti kasnije se pokazuju u njihovoj sposobnosti lakšeg učenja novih jezika i osjetljivosti na kulturne razlike.
Nastavno na temu višejezičnosti, evo što kaže logopedica Emilija:
Emilija Ujević Tomšić
Mag. logoped
Roditelji se često znaju pohvaliti kako dijete zna brojati na više jezika. Nedavno sam čula dijete koje u dobi od dvije godine broji do 20 na pet različitih jezika.
Znači li to da dijete prepoznaje brojeve, da shvaća pojam broja? Zna li iz ovog kaosa izdvojiti i povezati slijedeće – jedna Pepa, jedan štap – tri štapa, dvije kantice – pet kantica, jedan kalup – četiri kalupa… Razumijevanje je mnogo više od običnog nabrajanja. Znati upotrijebiti broj na pravilan način je najvažnije.
Znači li to da dijete prepoznaje brojeve, da shvaća pojam broja? Zna li iz ovog kaosa izdvojiti i povezati slijedeće – jedna Pepa, jedan štap – tri štapa, dvije kantice – pet kantica, jedan kalup – četiri kalupa… Razumijevanje je mnogo više od običnog nabrajanja. Znati upotrijebiti broj na pravilan način je najvažnije.
Znakovi odgode govora
Svako dijete je jedinstveno i razvoj je individualan. Međutim, postoje određeni znakovi koje roditelji trebaju pratiti kako bi osigurali da njihovo dijete pravilno napreduje u razvoju govora.
Prepoznavanje tih “crvenih zastavica” može pomoći u pravovremenom reagiranju i pružanju potrebne podrške.
- 🚩 Nedostatak brbljanja, zvukova i imitiranja do 12 mjeseci.
- 🚩 Nema pojedinačnih riječi do 15 mjeseci.
- 🚩 Dijete ne spaja dvije riječi do 24 mjeseca.
Logopedica Emilija savjetuje da je dobra ideja redovito snimati dijete kako biste mogli utvrditi uzrok problema:
Emilija Ujević Tomšić
Mag. logoped
Prethodnih godina osvijestila sam važnost snimke u ranoj dijagnostici i ranoj intervenciji. Izmjena informacija kod prvog dolaska logopedu ponekad može izostaviti činjenice zbog "možda nije bitno", ali pregled dobre snimke iz svakodnevnice može ukazati na ono što smo možda propustili vidjeti ili čuti. Pregledavajući snimke hranjenja osvijestimo roditelju koliko su dobri/loši ti obrasci.
Pregledavajući snimke igre možemo uputiti roditelja na promjenu tehnika, promjenu načina, samih elemenata ili pohvaliti suradljivost i roditeljsko iniciranje komunikacije. Pregledavajući snimke zajedničkog vježbanja možemo ukazati na neadekvatan govorni model te savjetima poboljšati način i strukturu vježbanja.
Pregledavajući snimke igre možemo uputiti roditelja na promjenu tehnika, promjenu načina, samih elemenata ili pohvaliti suradljivost i roditeljsko iniciranje komunikacije. Pregledavajući snimke zajedničkog vježbanja možemo ukazati na neadekvatan govorni model te savjetima poboljšati način i strukturu vježbanja.
Kako poticati razvoj govora kod djece?
Evo na koji način vi kao roditelj možete potaknuti razvoj govora kod djece:
- Sudjelujte u razgovorima i redovito čitajte. Razgovor i čitanje djetetu pomažu u razvoju vokabulara i razumijevanja jezika.
- Igrajte igre koje uključuje razgovor. Potičite razgovor kroz igre poput trgovine, liječnika i kuhanja gdje djeca mogu pričati o onome što rade. Kreativne radionice i pantomima također pomažu u razvoju jezika i mašte.
Emilija Ujević Tomšić
Mag. logoped
Što većina ljudi pomisli/vidi kad se spomene poticanje dječjeg razvoja? Pred očima im iskaču reklame s kojekakvim vizualnim i akustičkim igračkama što se u konačnici i odrazi na kućni budžet jer je lijepo, uredno i fino zapakirano ispod kojeg piše da potiče svaštanešto sigurno odlično za njihovo dijete.
Uz rad s djecom roditelji, ali i logopedi, nauče da je kreativnost uz papir, olovku i boje te poneku igračku iz kinder jaja najjednostavniji primjer dobrog poticanja komunikacije i jezično-govornog razvoja. Slijedimo djetetove interese. Nas dvoje o nečem trećem. Vidim te, čujem te, slijedim te.
- Koristite jednostavan jezik i postavljajte otvorena pitanja. Dok čitate priču ili gledate crtić zajedno, postavljajte pitanja koja potiču dijete da izrazi svoje misli i osjećaje.
- Pametno koristite tehnologiju. Kada koristite ekrane, odaberite interaktivne igre i edukativne crtiće poput "Dora istražuje" koji potiču djecu na aktivno sudjelovanje. Izbjegavajte sadržaj u koji će djeca pasivno gledati i limitirajte vrijeme provedeno pred ekranom.
- Uključite društvene igre u obiteljsku rutinu. Igrajte igre poput "Alias Junior" ili “Pogodi tko” za stariju djecu (3-4 godine), dok kartice sa predmetima mogu biti od koristi za djecu od 1-3 godine jer potiču komunikaciju i razgovor.
- Pjevajte, svirajte i recitirajte. Uključite pjesme, rime i instrumente u svakodnevnu rutinu. Pjevanje i recitiranje potiču jezične vještine i pomažu djeci u lakšem pamćenju novih riječi, dok instrumenti poput frulice donose posebne benefite za razvoj govora i facijalnih mišića.
Emilija Ujević Tomšić
Mag. logoped
Frulice/flautice je moja sestra poklanjala mojoj djeci tijekom njihovog ranog razvoja. Meni je išlo na živce to sviruckanje ekstra visokih tonova i samo sam čekala razdoblje zasićenosti u kojem se jutrom neću buditi uz fulane note Mozartove čarobne frule.
Logopedskim edukacijama spoznala sam koliko sam bila u krivu i koliko je ovakav jedan mali instrument značajan za pravilno usmjeravanje zračne struje, pravilan ritam udaha i izdaha, položaje artikulatora i opuštenost muskulature.
Kada zatražiti profesionalnu pomoć?
Ako, unatoč svim vašim naporima i trudu, ne vidite napredak u razvoju govora vašeg djeteta, ne bojte se potražiti pomoć. Također, ako dijete pokazuje poteškoće u razumijevanju onoga što mu govorite, a ne samo u govoru, vrijeme je da se obratite stručnjaku.
Konzultacija s logopedom može biti prvi korak prema boljem razumijevanju i podršci vašem djetetu.
A budući da većina roditelja ima jedno pitanje: “Koliko će trajati?”, jasan odgovor i objašnjenje dala je logopedica Emilija:
Emilija Ujević Tomšić
Mag. logoped
Pripremite se na buru, kišu, jugo, sunce i neveru jer uspjeh ne dolazi preko noći, a do postizanja dobrog rezultata ponekad može proći više od očekivanog/željenog vremena.
Trajanje logopedskih vježbi i njihova uspješnost ovisi o teškoći, suradnji roditelja i logopeda, djetetovoj motivaciji, ali i znanju te iskustvu logopeda. Na tom putu ćete sigurno naići na ono "ne da mi se", no to je samo jedna od prepreka koje logoped, dijete i roditelj mogu zajednički prevladati.
Trajanje logopedskih vježbi i njihova uspješnost ovisi o teškoći, suradnji roditelja i logopeda, djetetovoj motivaciji, ali i znanju te iskustvu logopeda. Na tom putu ćete sigurno naići na ono "ne da mi se", no to je samo jedna od prepreka koje logoped, dijete i roditelj mogu zajednički prevladati.
Logopedi imaju znanje o razvojnim fazama i mogu primijeniti ciljani terapijski pristup prilagođen potrebama djeteta, uključujući specijalizirane vježbe i strategije koje su uglavnom van dometa roditeljskih vještina.
Zapamtite – rano prepoznavanje može napraviti veliku razliku, a vi niste sami u ovom procesu. Ako ne postoje nikakvi zdravstveni problemi, vaš će mališan progovoriti, a nakon toga ga nitko više neće moći zaustaviti!
Članak je napisan bez ikakve suradnje s e-trgovinama ili drugim trgovačkim subjektima navedenim u tekstu. Veze služe samo za inspiraciju čitateljima.
Članak je napisan bez ikakve suradnje s e-trgovinama ili drugim trgovačkim subjektima navedenim u tekstu. Veze služe samo za inspiraciju čitateljima.